1. pri normalnomu čitanju nesvjesno jedan dio pozornosti "trošimo" na pronalaženje slijedećih riječi. Pokazivačem to možemo uštedjeti i 100% se usredotočiti na sadržaj.
2. ne moramo više "u sebi izgovarati" riječi, jer je vodstvo čitanja preuzeo pokazivač.
3. možemo odjednom uočavati čitave skupine riječi, budući da kretnja pokazivača pomaže ciljanom uočavanju teksta
4. prosječan čitač potroši do jedne trećine vremena tražeći početak slijedećega retka
5. glavni razlog zašto neki ljudi čitaju sporo je općenito nedisciplinirano kretanje očiju
6. gotovo svi smo iz djetinjstva zadržali snažnu naviku da "teže" riječi čitamo dvaput. To ne pridonosi boljem razumijevanju. Upravo suprotno: to smeta razumijevanju cjeline. Ta je navika nesvjesna, te je možemo uspješno zaustaviti podražajem kretnje oka.
7. kretanje pokazivača trebalo bi biti tečno i ravnomjerno, kako bi pospješilo ritam čitanja - to aktivira desnu polovicu mozga: čitanje postaje zabavnije ako je ritmično i emocionalno
8. što mislite, koja je najveća prepreka učenju brzoga čitanja? Jedino navika. Već desetljećima čitate polako i to je postala snažna navika. Stoga je potrebno unijeti neki novi element, a to može biti pokret pokazivača.
9. kretnja u nama stvara prirodni instinkt. Kad se nešto kreće, automatski privlači našu pozornost.
10. proces čitanja je aktivan. Ne možemo samo sjediti opušteno i ispred sebe držati knjigu. Mi ju "napadamo", lovimo, putujemo i trčimo preko stranica. Krećemo se i aktivni smo, a to pojačava našu koncentraciju i čini čitanje zabavnijim.

Šestminutno u[dvo/tro]stručenje

Nadam se da ste bar pokušali ubrzati čitanje koristeći olovku, miša ili bilo kakav drugi pokazivač koji prati te na taj način podupire kretnju oka. Kao što je pahuljica ispravno napisala, brzo čitanje ne može se „naučiti“, nego samo „uvježbati".

Dobro, idemo dalje:

3. Usredotočite svoj fokus. Tek nakon što ste više puta vježbali ubrzavanje čitanja pomicanjem pokazivača ispod retka koji čitate, razmislite o ovomu: u čemu se razlikuju slova T I l i r / h n / c č ć e / s š / z ž (primjera ima još puno, a ovise i o fontu)? Ako pažljivo pogledate, primijetit ćete da je donja polovica mnogih slova potpuno ista! Naravno da to ne vrijedi za sva slova abecede, ali za velik dio možemo reći kako su slova uglavnom definirana u gornjoj polovici znaka. Kako nam to može koristiti pri čitanju? Pokušajte ste pri brzom čitanju (=prelijetanju očima, hvala pahuljice) svjesno usredotočiti pretežito na gornju polovicu reda. Na taj način mozak mora obrađivati manje informacija, a brzina čitanja se uz jednako razumijevanje može povećati do 20%.

 
P.S. Možda ste primijetili kako je teže čitati TEKST KOJI JE SAV NAPISAN VELIKIM SLOVIMA (verzalom), ali možda niste znali zbog čega je to tako? Sad znate.